S A R A J E V S K A O K O L I N A

I. SARAJEVSKO POLJE

ANTROPOGEOGRAFSKA PROMATRANJA

\dag POPA STJEPE i \dag VLADIMIRA TRIFKOVI'CA

<str:1/str:3> **** U V O D -------

Kada su izdana _Uputstva za prou"cavanje sela_ mi smo, dr"ze'ci se tih Uputstava, opisali mahale: Zenik, Kotorac, Mo"cioce, Mrkojevi'ce, Re"su, Romaniju, "Sahbegovi'ce, Vojkovi'ce, Grlicu, Lasicu, Rasnicu, Glavogodinu, Kova"ce, Vrutke i Lokve u sarajevskom kotaru, zatim Bradinu, Bor"cane i Repovce u konji"ckom kotaru. Uveli smo mahale po administrativnoj pod\jeli, da bi lak"se imali cjelinu pojedinih krajeva, jer mahalu negd\je "cini jedno, negd\je vi"se sela, a negd\je je jedno selo podijeljeno na dvije mahale.

Kasnije kad je _G. Dr. J. Cviji'c_ izdao svoje _Antropogeografske probleme Balkanskog Poluostrva_ i kad je izdata prva knjiga _Naselja Srpskih Zemalja_ zatra"zeno je i od nas da u cjelini opi"semo sarajevsku okolinu, "cemu smo se mi rado odazvali.

Pre"sav"si na posao vid\jeli smo na kakve se sve te"sko'ce nailazi pri prou"cavanju sela, naro"cito pri ispitivanju kretanja stanovni"stva, te smo, uvidjaju'ci da ne'cemo mo'ci opisati cijelu sarajevsku okolinu, taj posao podijelili na dvoje. Prvi 'ce dio biti sela u Sarajevskom Polju koja le"ze zapadno od Sarajeva. Drugi 'ce dio biti opis sela po Planini, isto"cno, sjeverno i ju"zno od Sarajeva. Ali kako su sva ta sela u najbli"zoj okolini Sarajeva, to 'ce oba opisa nositi i naslov Sarajevska Okolina.

<str:3/str:4> Prije nego prijedjemo na sam opis u Sarajevskom Polju iznije'cemo polo"zaj Sarajeva prema ovim selima. Sarajevo je uvu"ceno u dolini izmedju brda Trebevi'ca (ju"zno), Bakija (isto"cno), Grdana (sjeverno) i Huma (zapadno). Kroz varo"s te"ce rijeka Miljacka koja dolazi od istoka izmedju brda Jekovca i Alifakovca i ide kroz varo"s zapadno u Sarajevsko Polje. Miljacki su prito"cice sa sjevera: Piru"sa koja te"ce ispod Bakija i Vinograda kroz Piru"su, Potok i Ba"s-"Car"siju i utje"ce u Miljacku ni"ze mosta Careva. Druga je pritoka Protoklinica koja izvire pod Grdanom i te"ce izmedju 'Cur"ci'ca i Banjskog Brijega i utje"ce u Miljacku ni"ze gimnazije. Dalje Ko"seva, koja te"ce kroz mahalu Ko"sevu i Hiseta i utje"ce u Miljacku ni"ze mosta Skenderije. Ju"zne su pritoke Miljacke: Megara koja te"ce ispod Rida i utje"ce ni"ze "Seher-'caina mosta, Bistrik koji te"ce iz Trebevi'ca niz mahalu Bistrik i utje"ce ni"ze Latinskog Mosta i Mutni Potok koji izvire pod Trebevi'cem, te"ce kroz mahalu Mutni Potok i utje"ce kod "Ceid"zi"ckog Mosta.

Ku'ce su u Sarajevu dijelom u ravnici izmedju pomenutih brda, a dijelom po stranama i kosama njihovim. U ravnici su glavna "car"sija i evropski dio varo"si od "Se'cer-'caina mosta, pa oko Miljacke s obje strane do novog Sarajeva, ni"ze glavnog kolodvora i oko potoka Ko"seve. U stranama su ku'ce ispod Trebevi'ca, ju"zno po Alifakovcu, Ridu, Bistriku, Mutnom Potoku, Pi"s'civodi, Sobunaru i Borku, isto"cno po Vratniku, Bakijama, Jekovcu, Sumbul-mahali i Kova"cima, sjeverno po Budakovi'cima, Bardaklijama, Bjelavama, Banjskom i 'Cur"ci'ca Brijegu i sjevero-zapadno po kosi i stranama brijega Gorice. Od god. 1887. Sarajevo se po"celo "siriti prema Sarajevskom Polju i danas pod grad spadaju Kova"ci'ci, Borak, Prstenak, sva kolodvorska ulica od duvanske fabrike do nove malte (tro"sarinarska stanica) <str:4/str:5> i Novo Sarajevo ispod Pofali'ca. U ravnici oko Miljacke i potoka Ko"seve i Piru"se na visini je od 530--550 m. nad morem, do"cim i stranama Bistriku, Bjelavama, Budakovi'cima, Ridu i Vratniku ku'ce se postepeno uzdi"zu i do 800 m. Brdo Trebevi'c ima nad Sarajevom kod "Coline Kape 969 m., a iznad ovoga mjesta na visu Sofe 1629 m. Bakije imaju kod tvrdjave 850, a na Pa"sinu Brdu 964 m. Grdan ima 894, a Hum 820 m. nadmorske visine.

Sela isto"cno, jugo-isto"cno i sjeverno oko Sarajeva ra"strkana su po kr"sevitim brdima i "sumama, a sela zapadno, jugo-zapadno i sjevero-zapadno oko Sarajeva ve'cinom su u ravnici, a ima ih i po ple'catim stranama omanjih bre"zuljaka. Ova se razlika ogleda u nazvanjima ovih krajeva. Tako se prva sela zovu _Planina_, a druga _Sarajevsko Polje_. Seljake iz Planine zovu Planin"stacima, a one iz Polja Poljacima, a mlade otud dovedene Poljnama, kao "sto se mlade dovedene iz Planine "cesto puta dokle su "zive zovu Planinke. Izmedju ovih krajeva postoje znatne razlike u klimatu, tipu sela, pravljenju i razmje"staju zgrada, zanimanju, narodnoj no"snji.

<str:5/str:6>

OP"STI DIO ----------

I. Glavnije fizi"cke osobine oblasti. -------------------------------------

Sarajevsko Polje po"cinje na mjestu gd\je rijeka "Zeljeznica izlazi iz brda u ravnicu, gd\je mu je visina 520 m., a svr"sava se na mjestu gd\je ga ostavlja rijeka Bosna, gd\je je visoko 489 m. Sarajevsko Polje u glavnom je oblika duguljastog, malo je skru"zeno i u gornjem kraju "sire. Spada u red otvorenih polja i vrlo je razvijeno. Sa svih strana otvoreno je dolinama rijeka koje dolaze iz udaljenih planinskih krajeva i u njemu se stje"cu u rijeku Bosnu\footnote{Ove su doline kao komunikacija od davnina spajale polje s obli"znjim krajevima.}.

Sa svih strana Polje oivi"cavaju brda, neka vrlo strma, bez naselja, i druga blagih strana, na kojima su mnoga sela, takodje ovd\je opisana. Ova su brda u glavnom ogranci obli"znjih planina Bjela"snice i Jahorine.

Od mjesta gd\je rijeka "Zeljeznica slazi u Polje pa do doline rijeke Zujevine, dakle sa ju"zne i ne"sto i zapadne strane, grani"ci sa Poljem _Igman-planina_, ogranak Bjela"snice koja se odmah za ledjima Igmana uzdi"ze do visine od 2067 m. Greben Igmana pru"za se od dola rijeke "Zeljeznice do vrela rijeke Bosne u pravcu od J.I, ka S.Z., a od vrela ide pravo na sjever <str:6/str:7> do dola rijeke Zujevine, odakle opet ide na S.Z., grani"ce'ci se ovim dolom. Najvi"si je vrh Igmanu od 1505 m. Nad poljem se uzdi"ze vrlo naglo, te je vrlo strm, zbog "cega na njemu nema naselja, "sto je jedini slu"caj kod brda "sto Polje oivi"cavaju. No zato na Igmanu ima dobrih ispa"sa kojima se slu"ze sela ispod njega, u koliko im to vlast jo"s nije zabranila. Sav je obrastao "sumom, pri dnu bjelogoricom, jo"s malenom. A "sto se vi"se penje uz planinu sve vi"se preobladjuje crnogorica, tako da se na vrhu i dublje u planini medju omarama i jelama rijetko nadje po koji stari javor ili bukva. "Suma je velika i stara, i sada se jako sije"ce. Rijetko se ovd\je ond\je da vid\jeti go kr"s.

Od dola rijeke Zujevine do mjesta gd\je rijeka Bosna ostavlja Sarajevsko Polje ovo oivi"cavaju bre"zuljci, ogranci kose "sto "cini razvodje rijeke Lepenice, prito"cice Bosne, i rijeke Zujevine, i Bosne, odnosno Sarajevskog Polja. Ovi bre"zuljci nijesu tako strmi kao Igman-planina, nego su vrlo blagih strana, a odlikuju se svojom mno"zinom. Ima ih mnogo, ve'cinom su maleni, ple'cati i za se izdvojeni. Nigd\je nema o"strih, "siljatih vrhova, ni jako strmih strana, a nema ni uzanih i dubokih dolina, nego su sve "siroke, i niz svaku te"ce obi"cno po koji mali poto"ci'c. Nigd\je ovuda nema gola kr"sa, nego je sve pokriveno humusom i uzira'ceno ili je pokriveno sitnom bjelogoricom. Od ve'cih brda i visova da ovd\je pomenemo: _Batalovo Brdo_ (934 m.) koje se pru"za od rijeke Zujevine prema Kobiljoj Glavi, u pravcu J.S., koje je ujedno medja ovoga kraja prema Had"zi'cima; zatim _Kobilja Glava_ (625), preko koje prelazi put Sarajevo -- Kiseljak, odakle se odmah spu"sta i do Lepenice. Drugi su visovi: _Velike Njive_ (933), _Tre"snjica_ (836) vi"se Vele, i vi"se Crnotine: _Matija"sevo Brdo_ (875), _Tjepavac_ (669) i _Pinjino Brdo_ (733). Ovo su sve ve'ci pograni"cni bre"zuljci ovoga kraja. Od