Glavna strana
Tekstovi
Uslovi kori"stenja
Privatnost
Kontakt informacija
Google

Korisni linkovi
Link prema nama

          'Cirilica     Latinica     IPP     KASC  
Pregled Prvi Preth Sled Poslednji

<str:VII/str:1>

S A R A J E V S K A O K O L I N A

I. SARAJEVSKO POLJE

ANTROPOGEOGRAFSKA PROMATRANJA

\dag POPA STJEPE i \dag VLADIMIRA TRIFKOVICA

<str:1/str:3> **** U V O D -------

Kada su izdana _Uputstva za proucavanje sela_ mi smo, drzeci se tih Uputstava, opisali mahale: Zenik, Kotorac, Mocioce, Mrkojevice, Resu, Romaniju, Sahbegovice, Vojkovice, Grlicu, Lasicu, Rasnicu, Glavogodinu, Kovace, Vrutke i Lokve u sarajevskom kotaru, zatim Bradinu, Borcane i Repovce u konjickom kotaru. Uveli smo mahale po administrativnoj podjeli, da bi lakse imali cjelinu pojedinih krajeva, jer mahalu negdje cini jedno, negdje vise sela, a negdje je jedno selo podijeljeno na dvije mahale.

Kasnije kad je _G. Dr. J. Cvijic_ izdao svoje _Antropogeografske probleme Balkanskog Poluostrva_ i kad je izdata prva knjiga _Naselja Srpskih Zemalja_ zatrazeno je i od nas da u cjelini opisemo sarajevsku okolinu, cemu smo se mi rado odazvali.

Presavsi na posao vidjeli smo na kakve se sve teskoce nailazi pri proucavanju sela, narocito pri ispitivanju kretanja stanovnistva, te smo, uvidjajuci da necemo moci opisati cijelu sarajevsku okolinu, taj posao podijelili na dvoje. Prvi ce dio biti sela u Sarajevskom Polju koja leze zapadno od Sarajeva. Drugi ce dio biti opis sela po Planini, istocno, sjeverno i juzno od Sarajeva. Ali kako su sva ta sela u najblizoj okolini Sarajeva, to ce oba opisa nositi i naslov Sarajevska Okolina.

<str:3/str:4> Prije nego prijedjemo na sam opis u Sarajevskom Polju iznijecemo polozaj Sarajeva prema ovim selima. Sarajevo je uvuceno u dolini izmedju brda Trebevica (juzno), Bakija (istocno), Grdana (sjeverno) i Huma (zapadno). Kroz varos tece rijeka Miljacka koja dolazi od istoka izmedju brda Jekovca i Alifakovca i ide kroz varos zapadno u Sarajevsko Polje. Miljacki su pritocice sa sjevera: Pirusa koja tece ispod Bakija i Vinograda kroz Pirusu, Potok i Bas-Carsiju i utjece u Miljacku nize mosta Careva. Druga je pritoka Protoklinica koja izvire pod Grdanom i tece izmedju Curcica i Banjskog Brijega i utjece u Miljacku nize gimnazije. Dalje Koseva, koja tece kroz mahalu Kosevu i Hiseta i utjece u Miljacku nize mosta Skenderije. Juzne su pritoke Miljacke: Megara koja tece ispod Rida i utjece nize Seher-caina mosta, Bistrik koji tece iz Trebevica niz mahalu Bistrik i utjece nize Latinskog Mosta i Mutni Potok koji izvire pod Trebevicem, tece kroz mahalu Mutni Potok i utjece kod Ceidzickog Mosta.

Kuce su u Sarajevu dijelom u ravnici izmedju pomenutih brda, a dijelom po stranama i kosama njihovim. U ravnici su glavna carsija i evropski dio varosi od Secer-caina mosta, pa oko Miljacke s obje strane do novog Sarajeva, nize glavnog kolodvora i oko potoka Koseve. U stranama su kuce ispod Trebevica, juzno po Alifakovcu, Ridu, Bistriku, Mutnom Potoku, Piscivodi, Sobunaru i Borku, istocno po Vratniku, Bakijama, Jekovcu, Sumbul-mahali i Kovacima, sjeverno po Budakovicima, Bardaklijama, Bjelavama, Banjskom i Curcica Brijegu i sjevero-zapadno po kosi i stranama brijega Gorice. Od god. 1887. Sarajevo se pocelo siriti prema Sarajevskom Polju i danas pod grad spadaju Kovacici, Borak, Prstenak, sva kolodvorska ulica od duvanske fabrike do nove malte (trosarinarska stanica) <str:4/str:5> i Novo Sarajevo ispod Pofalica. U ravnici oko Miljacke i potoka Koseve i Piruse na visini je od 530--550 m. nad morem, docim i stranama Bistriku, Bjelavama, Budakovicima, Ridu i Vratniku kuce se postepeno uzdizu i do 800 m. Brdo Trebevic ima nad Sarajevom kod Coline Kape 969 m., a iznad ovoga mjesta na visu Sofe 1629 m. Bakije imaju kod tvrdjave 850, a na Pasinu Brdu 964 m. Grdan ima 894, a Hum 820 m. nadmorske visine.

Sela istocno, jugo-istocno i sjeverno oko Sarajeva rastrkana su po krsevitim brdima i sumama, a sela zapadno, jugo-zapadno i sjevero-zapadno oko Sarajeva vecinom su u ravnici, a ima ih i po plecatim stranama omanjih brezuljaka. Ova se razlika ogleda u nazvanjima ovih krajeva. Tako se prva sela zovu _Planina_, a druga _Sarajevsko Polje_. Seljake iz Planine zovu Planinstacima, a one iz Polja Poljacima, a mlade otud dovedene Poljnama, kao sto se mlade dovedene iz Planine cesto puta dokle su zive zovu Planinke. Izmedju ovih krajeva postoje znatne razlike u klimatu, tipu sela, pravljenju i razmjestaju zgrada, zanimanju, narodnoj nosnji.

<str:5/str:6>

OPSTI DIO ----------

I. Glavnije fizicke osobine oblasti. -------------------------------------

Sarajevsko Polje pocinje na mjestu gdje rijeka Zeljeznica izlazi iz brda u ravnicu, gdje mu je visina 520 m., a svrsava se na mjestu gdje ga ostavlja rijeka Bosna, gdje je visoko 489 m. Sarajevsko Polje u glavnom je oblika duguljastog, malo je skruzeno i u gornjem kraju sire. Spada u red otvorenih polja i vrlo je razvijeno. Sa svih strana otvoreno je dolinama rijeka koje dolaze iz udaljenih planinskih krajeva i u njemu se stjecu u rijeku Bosnu\footnote{Ove su doline kao komunikacija od davnina spajale polje s obliznjim krajevima.}.

Sa svih strana Polje oivicavaju brda, neka vrlo strma, bez naselja, i druga blagih strana, na kojima su mnoga sela, takodje ovdje opisana. Ova su brda u glavnom ogranci obliznjih planina Bjelasnice i Jahorine.

Od mjesta gdje rijeka Zeljeznica slazi u Polje pa do doline rijeke Zujevine, dakle sa juzne i nesto i zapadne strane, granici sa Poljem _Igman-planina_, ogranak Bjelasnice koja se odmah za ledjima Igmana uzdize do visine od 2067 m. Greben Igmana pruza se od dola rijeke Zeljeznice do vrela rijeke Bosne u pravcu od J.I, ka S.Z., a od vrela ide pravo na sjever <str:6/str:7> do dola rijeke Zujevine, odakle opet ide na S.Z., graniceci se ovim dolom. Najvisi je vrh Igmanu od 1505 m. Nad poljem se uzdize vrlo naglo, te je vrlo strm, zbog cega na njemu nema naselja, sto je jedini slucaj kod brda sto Polje oivicavaju. No zato na Igmanu ima dobrih ispasa kojima se sluze sela ispod njega, u koliko im to vlast jos nije zabranila. Sav je obrastao sumom, pri dnu bjelogoricom, jos malenom. A sto se vise penje uz planinu sve vise preobladjuje crnogorica, tako da se na vrhu i dublje u planini medju omarama i jelama rijetko nadje po koji stari javor ili bukva. Suma je velika i stara, i sada se jako sijece. Rijetko se ovdje ondje da vidjeti go krs.

Od dola rijeke Zujevine do mjesta gdje rijeka Bosna ostavlja Sarajevsko Polje ovo oivicavaju brezuljci, ogranci kose sto cini razvodje rijeke Lepenice, pritocice Bosne, i rijeke Zujevine, i Bosne, odnosno Sarajevskog Polja. Ovi brezuljci nijesu tako strmi kao Igman-planina, nego su vrlo blagih strana, a odlikuju se svojom mnozinom. Ima ih mnogo, vecinom su maleni, plecati i za se izdvojeni. Nigdje nema ostrih, siljatih vrhova, ni jako strmih strana, a nema ni uzanih i dubokih dolina, nego su sve siroke, i niz svaku tece obicno po koji mali potocic. Nigdje ovuda nema gola krsa, nego je sve pokriveno humusom i uziraceno ili je pokriveno sitnom bjelogoricom. Od vecih brda i visova da ovdje pomenemo: _Batalovo Brdo_ (934 m.) koje se pruza od rijeke Zujevine prema Kobiljoj Glavi, u pravcu J.S., koje je ujedno medja ovoga kraja prema Hadzicima; zatim _Kobilja Glava_ (625), preko koje prelazi put Sarajevo -- Kiseljak, odakle se odmah spusta i do Lepenice. Drugi su visovi: _Velike Njive_ (933), _Tresnjica_ (836) vise Vele, i vise Crnotine: _Matijasevo Brdo_ (875), _Tjepavac_ (669) i _Pinjino Brdo_ (733). Ovo su sve veci pogranicni brezuljci ovoga kraja. Od