Home
Texts
User Agreement
Privacy Policy
Contact
Google

Related links
Link to us

          Cyrillic     Latinic     IPP     KASC  
Up First Prev

(5. dio)

A. PRAVILA IJEKAVSKOG IZGOVORA

I

23. -- a) Prema dugome e ekavskog (i dugome i ikavskog) izgovora u ijekavskom mjesto dugog jata po pravilu imamo ije:

blijed, bijelo, dijelak, donijeti, "zdrijelo, "zdrijebe, zahtijevati, korijen, lije"cnik, mijeh, mije"sati, nijem, Nijemac, podnijeti, podsmijeh, prijevor, rijeka, snijeg.

b) Ipak ima slu"cajeva u kojima mjesto jata imamo dugo je (je[-]). Ti su slu"cajevi:

1) gen. mn. imenica svih rodova u kojih u nom. jedn. imamo je:

vje[^]ra[-] (prem vje["]ra), d\je[^]la[-] (prema d\je["]lo), ko["]lje[-]na[-] (prema ko[\]ljeno), u["]vje[-]ta[-] (prema u[\]vjet);

2) oblici rije"ci gd\je se kratki slog duljio zato "sto se nalazio ispred dva suglasnika od kojih je prvi bio neki sonant (n, l, lj, r ili v):

za[/]sje[-]nka, za[/]sje[-]nku (prema za[/]sjenak), poljo[\]d\je[-]lca (prema poljo[\]d\jelac), pone[\]d\je[-]ljka (prema pone[\]d\jeljak), ino[`]vje[-]rca (prema ino[\]vjerac), pri[/]d\je[-]vka (prema pri[/]d\jevak), ra[/]zmje[-]rka (prema ra[/]zmjerak);

3) oblici glagolskog priloga pro"slog:

vi["]d\je[-]v"si (prema vi["]d\jeti), izgo[`]rje[-]v"si (prema izgo[`]rjeti), pretr[/]pje[-]v"si (prema pretr[/]pjeti), pa tako i vi["]d\je[-]v, pretr[/]pje[-]v;

4) neke izvedenice koje su postale od osnovne rije"ci s kratkim slogom:

ko[`]lje[-]nce ili kolje[/]nce (prema ko[`]ljeno), sje[^]nka (prema sje["]na), Ne[`]d\je[-]ljko (prema ne[\]d\jelja), za[/]mje[-]rka (prema za[`]mjeriti);

5) rije"ci odmila (hipokoristici) izvedene od osnove s kratkim jatom:

d\je[/]do (:d\je["]d), d\je[/]"so (:d\je["]ve[-]r), d\je[/]va (:d\je[`]vo[-]jka), Stje[/]po (:Stje["]pa[-]n), Vje[/]ko (:Vje["]koslav);

6) nesvr"seni glagoli izvedeni prema rije"cima m{j}esto, m{j}era, sjesti:

namje"stati, premje"stati (prema namjestiti, premjestiti), zamjerati, pomjerati, odmjerati (prema mjeriti), zasjedati, presjedati (prema zasjesti, presjesti).

Ina"ce se u takvih glagola slog s nekada"snjim jatom redovno produ"zuje u izgovoru, pa se i pi"se:

nasijecati, popijevati, zadijevati, zahtijevati, zapovijedati, odolijevati.

7) Mjesto dugog jata u ijekavskom izgovoru imamo je i u nekim pojedina"cnim rije"cima koje su izvedene od kratke osnove:

vje[/]rnost (:vje["]ran), vje[/]"stac (:vje["]"stica), ravnomje[/]rnost (:mje["]ra), starje[/]"stvo (:starje[`]"sina).

Bilje"ska. -- Rije"c gnjev na "stokavskom podru"cju ima dvojaku du"zinu: gnje[^]v i gnje[/]v. A kao gnje[^]v izgovara se i pi"se i: gnje[^]van, gnje[/]viti, gnje[^]vi[-]m i gnje[/]vlje[-]nje.

II

24. -- U ijekavskom je narje"cju redovna zamjena kratkog jata je:

vjera, d\jelo, mjesto, mjera, sjena, sjesti, pjevati, mjed, nasljedje, Njemica, ozljeda, spjev, svjestan, zjenica, "zljebi'c.

Ovo pravilo je mnogo dosljednije od onoga prvog. Bez obzira na to da li je izvedena rije"c od duge ili kratke osnove, u ijekavskom izgovoru imamo je kada god je slog s nekada"snjim jatom kratak.

25. -- Prema jednim oblicima rije"ci s dvoslo"znom zamjenom u drugim imamo zamjenu sa je:

1) u promjeni imenica srednjega roda s osnovom na suglasnik (t ili s):

djeteta: dijete, zvjereta: zvijere, tjelesa: tijelo;

2) u mno"zini (s nastavkom -ovi, -evi) dvoslo"znih imenica s kratkosilaznim akcentom u jednini i mno"zini:

bje["]sovi prema bi["]jes i bi["]jesa cvje["]tovi " cvi["]jet i cvi["]jeta svje["]tovi " svi["]jet i svi["]jeta mje["]hovi " mi[i]jeh i mi["]jeha cje["]povi " ci["]jep i ci["]jepa.

26. -- U imenica pak koje prema kratkosilaznom akcentu nominativa jednine u mno"zini imaju kratkouzlazni akcenat -- vrijednost jata je i u oblicima mno"zine dvoslo"zna:

kao li["]jek, lije[`]ka tako i lije[`]kovi " bri["]jest, brije[`]sta " " brije[`]stovi " di["]o, di["]jela " " dije[`]lovi " vi["]jek, vi["]jeka " " vije[`]kovi, ali i vje["]kovi.

27. -- Dalje se skra'civanje vr"si: